Mobilni izbornik Tražilica

Okvir za digitalnu zrelost škola

Okvir za digitalnu zrelost škola dokument je koji definira područja i razine digitalne zrelosti škola. Razvijen je u sklopu pilot projekta e-Škole, a usklađen je s europskim okvirom DigCompOrg koji je primjenjiv na sve obrazovne institucije.

Osnova je za zajedničko shvaćanje digitalne zrelosti svih dionika u sustavu obrazovanja, uključujući škole, osnivače škola (gradove i županije), agencije i ustanove u sustavu MZO-a, kao i samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Dokument za preuzimanje dostupan je ovdje:  “Okvir za digitalnu zrelost škola”.

Škole ga mogu koristiti kao vodič u planiranju i integraciji IKT-a u učenje i poučavanje kao i u poslovanje škole. Kreatori politika i donositelji odluka u sustavu obrazovanja mogu koristiti okvir za digitalnu zrelost škola za razvoj politika i inicijativa u svrhu uspješne integracije IKT-a u obrazovni sustav.

U sklopu programa e-Škole okvir za digitalnu zrelost temeljni je dokument koji služi za razvoj instrumenta za samovrednovanje digitalne zrelosti škola i za vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti škola.

Hrvatski okvir za digitalnu zrelost škola sastoji se od pet područja i pet razina digitalne zrelosti škola. Tablica prikazuje područja i razine digitalne zrelosti škola.

Digitalno neosviještene Digitalne početnice Digitalno osposobljene Digitalno napredne Digitalno zrele
Planiranje, upravljanje i vođenje
IKT u učenju i poučavanju
Razvoj digitalnih kompetencija
IKT kultura
IKT infrastruktura

Slika 1. Područja i razine digitalne zrelosti škola

Svako područje sastoji se od većeg broja elemenata koji su za svaku razinu zrelosti opisani opisnicom. U nastavku je tablica koja prikazuje područja i elemente.

Područje Element
Planiranje, upravljanje i vođenje
  • Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a.
  • Upravljanje integracijom IKT-a u učenju i poučavanju.
  • Upravljanje integracijom IKT-a u poslovanju škole.
  • Upravljanje podacima prikupljenima informacijskim sustavom.
  • Regulirani pristup IKT resursima.
  • Primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
IKT u učenju i poučavanju
  • Osviještenost o mogućnostima IKT-a u učenju i poučavanju.
  • Planiranje primjene IKT-a u učenju i poučavanju.
  • Primjena IKT-a u učenju i poučavanju.
  • Digitalni sadržaji.
  • Vrednovanje učenika.
  • Iskustvo učenika u primjeni IKT-a.
  • Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Razvoj digitalnih kompetencija
  • Osviještenost i sudjelovanje u razvoju digitalnih kompetencija.
  • Planiranje usavršavanja digitalnih kompetencija.
  • Svrha stručnog usavršavanja digitalnih kompetencija.
  • Samopouzdanje i znanje u primjeni IKT-a.
  • Digitalne kompetencije učenika.
  • Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i Informalno učenje.
IKT kultura
  • Pristup IKT resursima za odgojno-obrazovne djelatnike.
  • Pristup IKT resursima za učenike.
  • Prisutnost na mreži.
  • Komunikacija, informiranje i izvještavanje.
  • Pravila poželjnog ponašanja na Internetu.
  • Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo.
  • Projekti.
IKT resursi i infrastruktura
  • Planiranje i nabava IKT infrastrukture.
  • Mrežna infrastruktura.
  • IKT oprema u školi.
  • IKT oprema za odgojno-obrazovne djelatnike.
  • Programski alati u školi.
  • Tehnička potpora.
  • Održavanje opreme.
  • Centralno mjesto pohrane digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja.
  • Sustav informacijske sigurnosti.
  • Kontrola licenciranja programske potpore.

Tablica 1. Područja i elementi digitalne zrelosti škola

U nastavku slijede sažeti opisi za svaku razinu zrelosti koji pokazuju karakteristike tipične škole koja se nalaze na određenoj razini digitalne zrelosti. Pojedina škola može se razlikovati u nekim aspektima od tipične predstavnice pojedine razine. U postupku samoprocjene i vanjske procjene škola će dobiti povratnu informaciju o razini kojoj je najbliža po svojim karakteristikama.

Razina 1: Digitalno neosviještena

Škola nije svjesna mogućnosti primjene IKT-a u učenju i poučavanju, ni u poslovanju škole. Stoga škola ne uzima u obzir IKT pri planiranju vlastitog rasta i razvoja. IKT se ne primjenjuje u učenju i poučavanju niti odgojno-obrazovni djelatnici razvijaju vlastite digitalne kompetencije. Online komunikacija sa školom u pravilu nije moguća. IKT infrastruktura još uvijek nije osigurana, a računala postoje samo u nekim prostorijama škole.

Razina 2: Digitalna početnica

Postoji svijest o mogućnosti primjene IKT-a u učenju i poučavanju i u poslovanju škole, no to još uvijek nije praksa. Manji broj odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje IKT u učenju i poučavanju. Postoji svijest o potrebi razvoja digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika, pa i učenika, no praksa usavršavanja digitalnih kompetencija još uvijek ne postoji. Škola još uvijek nije aktivna u online okruženju, a pristup vlastitim IKT resursima je vrlo ograničen. IKT infrastruktura u pravilu nije razvijena, a računala s pristupom Internetu dostupna su samo u nekim prostorijama škole.

Razina 3: Digitalno osposobljena

Škola je svjesna mogućnosti korištenja IKT-a u svim aspektima poslovanja, te se u tom smjeru i razvijaju strateški dokumenti i praksa. IKT se koristi i za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Djelatnici razvijaju vlastite digitalne kompetencije, digitalne sadržaje i počinju uvoditi inovativne načine poučavanja. Škola sudjeluje u manjim projektima orijentiranim na IKT. Pristup različitim IKT resursima je moguć u većini školskih prostorija. Vodi se računa o održavanju opreme i kontroli licenciranja programske potpore. Škola je aktivna online u smislu prezentacije sadržaja i komunikacije.

Razina 4: Digitalno napredna

Škola vrlo jasno prepoznaje prednosti IKT-a u svim aspektima svojeg djelovanja, te u tom smislu integrira IKT u sve svoje strateške dokumente i planove, te u praksu. Djelatnici koriste IKT za naprednije načine poučavanja i vrednovanja znanja, te razvijaju i štite autorskim pravom vlastite sadržaje. Postoji i zajednički repozitorij sadržaja kojeg mogu koristiti djelatnici i učenici. Planira se i izvršava kontinuirano usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika za stjecanje digitalnih kompetencija, te se doprinosi razvoju istih kod učenika. Pristup različitim IKT resursima je moguć u većini prostorija škole, a nabava, te održavanje IKT resursa je planirano. Škola je aktivna u smislu IKT projekata, te je također vrlo aktivna online u smislu prezentacije sadržaja i komunikacije. Provodi se kontrola licenciranja programske potpore i vodi se računa o sigurnosnim aspektima korištenja IKT resursa.

Razina 5: Digitalno zrela

Škola vrlo jasno prepoznaje, te propisuje upotrebu IKT-a u svim aspektima svog djelovanja u svojim strateškim dokumentima, te planu i programu razvoja škole s aspekta IKT-a. Praksa upravljanja se oslanja na integraciju i dobivanje podataka iz svih informacijskih sustava koje škola posjeduje. Razvoju digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika se pristupa sustavno, dostupno je stručno usavršavanje za djelatnike i dodatne nastavne aktivnosti za učenike. Odgojno-obrazovni djelatnici koriste IKT za napredne načine poučavanja, razvijanje novih nastavnih sadržaja i vrednovanje postignuća učenika. Digitalni sadržaji se redovito štite autorskim pravom, od strane odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Postoji i zajednički repozitorij sadržaja kojeg mogu koristiti djelatnici i učenici. Pristup IKT resursima je moguć u svim prostorijama škole i to s vlastitim uređajima. Škola samostalno planira i nabavlja IKT resurse koji su dostupni u gotovo svim prostorijama, a u cijeloj školi je razvijena mrežna infrastruktura. Razvijen je sustav informacijske sigurnosti temeljen na najboljoj praksi, te se sustavno provodi kontrola i planira licenciranje programske potpore. Školu karakterizira vrlo raznolika IKT projektna aktivnost, suradnja između djelatnika i učenika, te suradnja škole i drugih dionika korištenjem online komunikacijskih alata i e-servisa škole.
Dokument Okvir za digitalnu zrelost škola razvija Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s CARNET-om. Prva faza metodologije razvoja okvira obuhvatila je iscrpnu kvalitativnu analizu većeg broja europskih okvira za digitalnu zrelost obrazovnih ustanova prema različitim kriterijima, a s ciljem odabira okvira i alata koji na najbolji mogući način ispunjavaju uvjete potrebne za razvoj okvira za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Na temelju rezultata analize, odabrana su dva okvira koja su činila osnovicu za stvaranje Okvira za digitalnu zrelost škola: a) DigCompOrg, europski priznati okvir za digitalnu zrelost obrazovnih institucija i b) e-Learning Roadmap alat koji se vrlo uspješno koristi u Irskoj u svrhu certificiranja digitalno zrelih školaNakon prve inačice okvira izgrađenog složenom metodologijom koja je obuhvatila i kvalitativnu te komparativnu analizu dva navedena europska modela, uslijedilo je nekoliko vrlo zahtjevnih ciklusa prilagođavanja hrvatskom obrazovnom kontekstu.