Svrha izrade Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava u RH jest provesti proces strateškog usmjeravanja i prioritiziranja aktivnosti i projekata u području digitalne transformacije školskog sustava do 2030. godine, pri čemu Strategija:
- ima za ishodište rezultate pilot projekta e-Škole i zadovoljava jedan od ugovorenih projektnih rezultata
- smješta digitalnu transformaciju škola u širi strateški okvir informatizacije i digitalizacije obrazovanja i tako potiče informiranu javnu i stručnu raspravu o tehnologijama u školi
- postavlja temeljni okvir za buduće projektne investicije u sferi informatizacije i digitalizacije obrazovanja u sljedećem financijskom razdoblju ESI fondova nakon 2020. godine, te drugih izvora financiranja.
Tekst prijedloga Strategije pripremljen za javno savjetovanje nalazi se na sljedećoj poveznici: Strategija digitalnog sazrijevanja – cjeloviti tekst.
Strateški forum, na kojem se raspravljalo o područjima i prioritetima Strategije, održao se 5. prosinca 2018. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Više informacija o forumu dostupno je ovdje.
Ako niste bili u mogućnosti doći na Strateški forum, na sljedećim poveznicama možete pogledati:
- snimku uvodne prezentacije pomoćnice ministrice Lidije Kralj: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/13107
- snimku Okruglog stola: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/13108
- Izvješće o održanom Strateškom forumu
Izvještaj o održanom Strateškom forumu o digitalnom sazrijevanju škola
U Zagrebu, 5. prosinca 2018. godine, u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održan je Strateški forum pod nazivom “Digitalno sazrijevanje škola”. Forum je uvodnim govorom otvorila pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Lidija Kralj, a osim nje su na panel diskusiji sudjelovali i Ádám Horváth iz mađarskog Centra za digitalnu pedagogiju i metodologiju te Borut Čampelj iz slovenskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta. Panel diskusiju je vodila Dragana Kupres, voditeljica CARNET-ovog ureda za EU projekte.
Cilj foruma bio je otvoriti raspravu o strateškim područjima i prioritetima za integraciju tehnologije u školski sustav, identificiranih kroz proces izrade digitalnih strategija školskog sustava u Republici Hrvatskoj te susjednim zemljama Sloveniji i Mađarskoj. Nakon uvodnog izlaganja Lidije Kralj o procesu izrade Prijedloga Strategije digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava do 2030. godine u Republici Hrvatskoj, panelisti iz susjednih država su pružili uvid u proces stvaranja svojih nacionalnih strategija. Raspravu je otvorilo pitanje o razlozima i načelima koje treba uzeti u obzir pri pokretanju inicijative strateškog planiranja uvođenja tehnologije u obrazovni sustav.
Borut Čampelj naveo je tri područja bitna za razvoj inovativne okoline za učenje, koja igraju veliku ulogu u strateškom planiranju slovenske digitalne strategije. Među njima je didaktika, odnosno nova pedagogija koja uzima u obzir tehnologiju i načine učenja i rada u 21. stoljeću, nadalje, fleksibilnost organizacija u obrazovnom sustavu te učinkovito i pametno korištenje IKT-a. Istraživanja nisu pokazala da postoji veza između vrste opreme i onoga što bi s opremom trebalo učiniti, a upravo ono što s opremom činimo je od krucijalne važnosti. Time je istaknuo važnost ravnomjernog ulaganja u tehnologiju i edukaciju te ostale procese koji doprinose pametnom korištenju tehnologije.
Kao jedan od glavnih razloga za strateško planiranje uvođenja IKT-a u obrazovanje, Ádám Horváth naveo je nedostatak adekvatne radne snage na tržištu rada. U obzir treba uzeti značaj brzih promjena u društvu uzrokovanih razvojem tehnologije te njezinu neizostavnu prisutnost u drugim profesijama te u svakodnevici. Horváth smatra da je, osim davanja informacija, svrha poučavanja u razvoju sposobnosti za pronalazak informacija i rješavanju problema te da se stoga treba usredotočiti na pedagogiju koja omogućava razvoj takvih sposobnosti. Načela suvremene pedagogije Horváth vidi u pripremi za život u digitalnom društvu, tehnologija mora biti prisutna u učenju, a obrazovni sustav mora kod učenika pridonijeti razvoju digitalnih kompetencija. Kako država ne može osigurati računalo za svakog učenika potrebno je razmotriti i BYOD kao održivi model, a važnost pridati osiguravanju pristupačnosti te uslugama.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj istaknula je kako je potrebno svrhovito i učinkovito koristiti tehnologiju kako bi se ostvarili ishodi učenja. Ne smatra da digitalna pedagogija treba biti novi smjer kojeg treba razvijati, već unutar postojeće pedagogije razviti nove metode poučavanja koje uključuju i tehnologiju. Iako se slaže s Horváthovom tvrdnjom da nastava treba poticati aktivnosti učenika i time im pružiti priliku da razvijaju inicijativu, kreativnost te uče na vlastitim pogreškama, Lidija Kralj također napominje da veliku pozornost treba usmjeriti i na provjere znanja. Smatra da načine provjere znanja treba unaprijediti kako bi se vrednovali umijeće rješavanja problema, analitičko razmišljanje te testiranja zaključaka.
Načela nove pedagogije Borut Čampelj vidi u poticanju promjena među nastavnicima te u njihovoj suradnji, međusobnoj podršci i ocjenjivanju. Rad u učionici se unapređuje poticanjem redovitih susreta i dijeljenja znanja među nastavnicima. Na taj način nastavnici postepeno uče o uvođenju tehnologije u nastavu, kao i o načinima razvoja kritičkog mišljenja među učenicima. Smatra da taj način doprinosi građenju IKT kulture te temeljitoj promjeni klime u obrazovanju na kojoj se mora raditi „korak po korak“, bez nerealnih kratkoročnih očekivanja. Pri tom napominje važnost djelovanja u cijeloj obrazovnoj vertikali, od škola do sveučilišnih programa, dok na promjene u školi mora utjecati i ravnatelj, a podupirati ih mora znanstvena zajednica, kao i politika.
Govornici se slažu da je pitanje IKT-a u obrazovanju puno šire od samog IKT-a i da učitelje treba na različite načine podržati u provođenju i uvođenju promjena, a pri tom svaka ustanova i pojedinac u sustavu moraju dobiti i preuzeti svoj dio odgovornosti.